dugme Životinje koje su majstori kamuflaže

Skrivajući se na fantastične načine i uklapajući se savršeno u okolinu, neke životinjske vrste pravi su majstori prerušavanja. One koriste razne kombinacije boja, oblika i ponašanja što ih čini gotovo nevidljivima. Sposobnost pojedinih organizama da stalno ili povremeno prilagođavaju svoj izgled sredini u kojoj žive kako bi se smanjila ugroženost, opasnost po život i povećale mogućnosti opstanka naziva se MIMIKRIJA.

Kameleon (Chamaeleonidae) je gmizavac koji može da menja boju svog tela od zelene do tamne ili gotovo bele, kakav je noću. Dugačak je do 30 cm. Ima veliku glavu, sa trouglastim ivicama na zatiljku, bočno spljošteno telo i dug savitljiv rep, koji se ne odbacuje. Na tankim dugim nogama ima srasla dva i tri prsta zajedno. Oči sa okruglom zenicom nalaze se u poluloptastom ispupčenju na glavi i mogu da se pokreću nezavisno jedno od drugog. Telo mu je pokriveno zrnastim kvržicama između kojih su razbacane velike pločaste krljušti, pa mu je zato koža rastegljiva. Živi uglavnom na drveću.

Bogomoljka (Mantodea) je insekt koji se kamuflira kao lišće i grančice, menjajući boju i oblik tela. Dugačka je od 40 do 80 mm, a  ženke su veće od mužjaka. Po izgledu bogomoljke su ljupke i neobične, najčešće zelene boje, sa prednjim nogama skupljenim kao za molitvu. Uprkos njihovom miroljubivom izgledu one su nemilosrdne grabljivice koje se hrane insektima. Love isključivo koristeći čula vida. Njihove krupne i ispupčene oči na bočnim stranama glave omogućavaju im dvooki  vid i tačnu procenu rastojanja. U toku parenja ženka proždire glavu mužjaka, da bi on mogao da napravi odgovarajuće pokrete potrebne za parenje.

Iverak (Platichthys flesus) je pljosnata riba koja ima sposobnost da boju svog tela prilagodi boji stena i peska koji je okružuju. Donja strana iverka je belkaste boje sa zatamnjenim mrljama, dok je gornja strana smeđa ili zelenkasto smeđa sa žuto-smeđim ili crvenkasto-smeđim pegama, zavisno od boje okoline u kojoj se nalazi. Dugačak je do 60 cm. Oči mu se nalaze na jednoj strani, gornjoj koja je ovalnog oblika i bočno spljoštena. Obično živi na muljevitom ili peskovitom dnu na dubinama do 100 m, gdje se hrani rakovima, školjkama, puževima i sitnijom ribom.

Hobotnica (Octopus) je mekušac koji ima sposobnost da rasporedi po želji pigmente boje u svojoj koži. Može ih na nekim mestima zgusnuti, na nekima razrediti, te oblikovati pruge i šare koji su u skladu sa okolinom. Karakteristična je po osam pipaka po kojima je i dobila ime oktopod. Računajući ove pipke, dužina hobotnice može dostići i do 3 metra. Spada u inteligentne morske životinje jer ima izrazito dobro razvijen mozak i nervni sistem. Pored sposobnosti da menja boju, hobotnica ima tajno oružje  koje koristi u hvatanju plena, ali i u sopstvenoj odbrani. To je vrećica sa mastilom koju ona krije svojim telesnim naborima. Kad želi zbuniti svoje neprijatelje hobotnica ispušta mastilo i oko sebe smanjuje vidljivost. Istovremeno ispušta i materiju koja umrtvljuje čulo mirisa protivnika tako da je on ne može pronaći.

Pauk (Celaenia excavata) je pauk koji je karakterističan za područje Australije. Aktivan je jedino noću kada sebi pokušava da obezbedi hranu. Tokom dana nepomično sedi na listu biljke imitirajući ptičji izmet kako i sam ne bi postao nečija hrana. Međutim, ptičji izmet nije jedino što ovaj pauk pokušava imitirati. Tokom noći, dok visi sa lista, on proizvodi feromone koji su jako slični seksualnim feromonima moljaca, njegovom najdražem obroku. Misleći da leti prema ženki, moljac završava svoj život u zamci koja mu je pripremljena.

Žaba travnjača ili mrka žaba (Rana temporaria) je vodozemac koja ima sposobnost da promeni svoju boju kako bi se uklopila u okolinu. Boja leđa i bokova kod ove žabe može biti zelena, braon, siva ili žuta, a stomak je beo, žut ili narandžast, ponekad sa braon pegama. Ova žaba se ponekad pogrešno identifikuje kao obična žaba krastača. Razlika među njima je to što je mrka žaba veća i skakuće, dok krastača hoda. Odrasle mrke žabe su dugačke između 6 i 9 cm.  Rasprostranjene su po celoj Evropi, izuzev Iberijskog poluostrva, južne Italije i južnog Balkana. Tokom cele godine su aktivne i prelaze u stanje hibermacije samo kada se voda i zemlja smrznu.

Kalifornijska kraljevska zmija (Lampropltus Getulus California) je zmija živopisnih boja koja u prirodi menja boju tela u odnosu na boju okoline u kojoj se nalazi. Njena normalna boja je crna ili tamno braon, sa krem trakama ili belim širokim šarama duž kičme. Živi u američkim pustinjama, uglavnom u Kaliforniji i Nevadi, gde su topli dani i relativno hladne noći, a može se naći i u blagim visoravnima, na obroncima borovih šuma, đubrištima i blizu obala. Vrlo je otporna i  obično živi od 15 do 20 godina, a može da dostigne dužinu od  1,8 do 2 m. Spada u grupu  zmija neotrovnica, blage je naravi i ljudi je često drže kao kućne ljubimce. Veoma retko ujedaju, osim ako su uznemirene ili napadnute.