dugme Interesantne građevine

Na svetu postoji mnogo interesantnih i lepih građevina. Mnoge od njih su se nalazile na listi za izbor sedam novih svetskih čuda, ali nakon prebrojavanja glasova dobijenih preko Interneta i SMS poruka nisu izabrane među svetska čuda. No, to nimalo ne umanjuje njihovu lepotu i možemo ih s pravom svrstati među najinteresantnije građevine savremenog sveta.

Krivi toranj u Pizi je zvonik katedrale u gradu Pizi u Italiji.  Njegova izgradnja je počela 1173. god. Zvonik je trebalo da bude potpuno vertikalan, ali je počeo da se krivi odmah nakon početka izgradnje i sada je nakrivljen 5,5%. Visina tornja od zemlje do niže strane je 55,86 m, a od zemlje do više strane 56,7 m. Debljina zidova pri dnu je 4,09 m, a pri vrhu 2,48 m, a pretpostavlja se da je težak oko 14,4 tone. U njemu ima ukupno 294 stepenika. Nakon izgradnje prva tri sprata tornja, arhitekta je odustao od dalje izgradnje. Punih  90 godina toranj je bio napola završen, a onda je nastavljena njegova izgradnja i konačno je završen 1360. godine. Iako su mnogi pokušavali da ga isprave, toranj je i dalje tonuo. 1990. godine se toliko nakrivio da je postojala opasnost da se sruši, pa je morao biti zatvoren za posetioce. Tim građevinskih stručnjaka je uspeo da smanji nagib tornja za 44 cm,  uz pomoć nekoliko tona teških tegova.

Partenon je hram posvećen grčkoj boginji Atini, zaštitnici grada Atine. Nalazi se na brdu Akropolj, a sagrađen je  u 5. veku p. n. e. na temeljima starih hramova koje su porušili Persijanci. Partenon je Imao je 46 spoljašnjih 19 unutrašnjih stubova, a krov mu je bio prekriven velikim pločama od mermera koje su se preklapale.  Spoljašnji stubovi imaju prečnik 1,9 m i visoki su 10,4 m. Kao i većina grčkih hramova, Partenon je korišćen kao trezor. Kasnije su ga Hrišćani i  turski osvajači koristili kao verski objekat. U hramu se nalazila statua boginje Atine koju je izradio najpoznatiji grčki vajar Fidije. Statua je bila izrađena od zlata i slonove kosti. Stajala je na postolju visokom 2 m, a njena visina je bila 9 m.  Ogrtač boginje je bio od zlata i imao je oko 450 kg. Kip je odnesen u 4 veku n.e. u Carigrad gde je nestao.

Sidnejska opera je poznata građevina koja se nalazi u Sidneju u Australiji. Izgrađena je  1973. godine po projektu danskog arhiktekte Jerna Ucona. Nalazi se u okviru sidnejske luke, u blizini Sidnejskog lučnog mosta. Dugačka je 183 m i široka 120 m.  Leži na 580 postavljenih stubova koji su pobodeni na 25 metara ispod morske površine. Snabdeva se strujom čija je potrošnja jednaka potrošnji grada od 25.000 stanovnika. Krovovi opere su prekriveni sa 1.056 miliona blistavo belih i krem-belih pločica, koje se periodično održavaju i zamenjuju. Ova građevina je dom Australijske nacionalne opere, Sidnejske pozorišne kompanije i Sidnejskog filharmonijskog orkestra i predstavlja jednu od najpoznatijih građevina scenskih umetnosti u svetu.

Ajfelova kula ili Ajfelov toranj je metalni toranj sagrađen na Marsovim poljima u Parizu u Francuskoj. Sagrađena je 1889. godine po projektu Gustava Ajfela povodom Svetske izložbe kojom se proslavljala stogodišnjica Francuske revoluciji i poslužila je kao glavna kapija za ulaz na Svetsku izložbu.  Ajfelova kula je bila prvi sagrađeni oblakoder na svetu i punih 40 godina (do 1930. godine) bila je najveće zgrada na svetu. Visoka je 300 m (324 m sa kasnije postavljenom televizijskom antenom) i  teška 7.300 tona.  Stoji na četiri velika stuba, od kojih su dva opremljena liftom, a druga dva imaju stepenice. Do vrha ima ukupno 1665 stepenica.  Zavisno od vremenskih uslova vrh kule može da odstupi od vertikale do 8 cm u stranu, a to pomeranje nastaje zbog neravnomernog zagrevanja metala na sunčanoj strani i na strani u senci. Na jakom suncu  kula  „poraste“  za 18 cm,  dok se na vetru zanosi do 8 cm. Da bi se metal zaštitio od rđanja kula se maže bojom svake sedme godine. Za premazivanje cele konstrukcije potrebno je 50 kg boje.

Kip slobode je spomenik u  koji se nalazi u Njujorku u Sjedinjenim američkim državama.  Visok je 46,5 m, a nalazi se na postolju koje je visoko 46,9 m. Ostrvo na kome se nalazi spomenik naziva se Ostrvo Slobode. Ovaj spomenik je 1886. godine Francuska poklonila kao čin prijateljstva Sjedinjenim američkim državama u čast sticanja američke nezavisnosti. Spomenik je izradio Frederik Bartoldi, prema crtežu koji je predstavljao Kolosa sa Rodosa,  a unutrašnju konstrukciju je izradio čuven francuski  inženjer Ajfel koji je projektovao Ajfelove kulu u Parizu. Kip slobode je  žena koja u desnoj ruci drži baklju, a u levoj ploču na kojoj je ukucan datum 4. juli 1776. - Dan nezavisnosti. U podnožju spomenika su 1903. uklesani stihovi koji govore o milionima izbeglica koje je ova statua dočekala na vratima njihovog novog doma.