dugme Čudne životinje

Svaka životinja koja živi na našoj planeti ima ponešto specifično u svom izgledu. Međutim postoje životinje čiji je izgled čudan, pomalo zastrašujući i koji nas podseća na izgled nekih praistorijskih mitska bića. Zbog tog njigovog neobičnog izgleda nazvaćemo ih "čudnim životinjama".

Aligator gar najveća je slatkovodna riba Severne Amerike, koja je pola krokodil, a pola riba. Ima ogromnu zubatu glavu koja liči na glavu krokodila i dugo mišićavo telo ribe, ima peraje i izvrstan je plivač. Podseća na dinosaurusa, a našim ribolovcima koji su ga videli, ličio je na čudnu mešavinu krokodila i štuke.  Aligator gar dostiže dužinu iznad 3 metra i može da ima više od 150 kg Mesožder je i jede sve što može da savlada, uključujući ribe, zmije, veverice, patke, pse i mačke. Hrani se u vodi, jer nema noge kao krokodil i ne može ni da izađe na kopno u potrazi za hranom.

Aligatorska kornjača je najveće slatkovodne kornjača. Tokom dana uglavnom lovi iz zasede, ležeći poluzatrpana u mulju rečnog korita. Dok čeka da se plen približi, ove kornjača drže otvorena svoja velika usta. Jezik ove kornjače ima na sebi malu izraslinu koja pocrveni kada se zapuši krvlju. Kornjača njome vrti i ona je mamac za privlačenje plena. Ribe i druge životinje primiču misleći da je u pitanju crv u mulju. Kada plen upliva u usta kornjače, ona ih naglo zatvori. Mali plen bude progutan ceo, dok oštri rožnati kljun lako savlađuje veći plen, koji može da bude čak i druga vrsta kornjače. Najveći plen ostaje među čeljustima, pri čemu koristi prednje noge za njegovo komadanje.

Zeleni bazilisk je gušter koji naseljava područja Južne Amerike. Mužjaci na svome telu imaju tri kreste: na glavi, leđima i repu dok ženke imaju samo jednu, na glavi. Kreste na leđima i repu služe im služe da se kreću kroz vodu.Ovi gušteri najveći deo vremena na drveću. Imaju duge prste na nogama koji im pomažu da se hvataju za grane dok traže hranu. Na kopnu brzo trče na zadnjim nogama. Kada stignu do vode ne moraju da prestanu da trče zato što im zadnje noge imaju ljuskaste rubove koji šire telesnu težinu  tako da mogu da nastave da trče po površini vode. Zbog sposobnosti da trče po površini vode ovi gušteri se još nazivaju i "gušteri Isusa Hrista".

Iguana je gmizavac koja nastanjuje tropske oblasti Centralne i Južne Amerike. Postoje dve vrste: zelena iguana i mala iguana. Iguane mogu dostići dužinu od 1,5 m i težinu od 10 kg. Ima i većih primeraka, ali su oni retki. Žive od 20-35 godina. Zabeleženo je da je jedna zelena iguana, držana kao ljubimac, doživela 69 godina. Zelene iguane imaju red šiljaka na leđima, koji služe kao sredstvo za odvraćanje grabljivica. Repovima mogu da zadaju jake udarce, a u slučaju da ih velika grabljivica uhvati za rep, jedan njegov deo može da se odlomi bez većih posledica kako bi iguana pobegla. Rep se relativno brzo regeneriše. Iguane imaju veoma dobro razvijen podvaljak koji im pomaže u održavanju telesne temperature. Imaju dobar vid, ali samo pri dobroj osvetljenosti, a poseduju i ćelije koje im omogućavaju da vide ultraljubičastu svetlost.

Vampir je vrsta slepog miša koja se hrani krvlju životinja. On ima taman gornji deo tela, dok je odozdo sive boje. Krila vampira su od kože koja je čvrsto razapeta između dugih prstiju njihovih šaka i zglobova. Gornji prednji zubi su im veoma dugi i oštri, a udovi su prilagođeni za hodanje po zemlji. Vampiri obično love noću a odmaraju se tokom dana, viseći naglavačke u pećinama, šupljem drvetu, ili zgradama. U potragu za hranom polaze tek kad padne mrak, a u stanju su da pređu po nekoliko kilometara da bi našli krv. Kada lociraju pogodne životinje, liznu ciljano mesto koje je obično na vratu ili na nozi  i odgrizu dlake ili perje da bi očistili deo kože. Zatim iseku kožu dugim zubima i loču krv koja izlazi iz rane. Obično popiju oko 20ml krvi dnevno.

Narval je vrsta vrsta je kita koji se zbog velike kljove često zove i jednorog ili jednorogi kit. Bez kljove, narval je dug od 4 do 5 metara. Mužjaci teže 1,5 tonu, a ženke nešto manje od tone. Najupadljivije obeležje mužjaka je njihova kljova. Ona može narasti do 3 m dužine i težiti od 8 do 10 kg. Narvali žive u čitavom Arktičkom oceanu, a zadržavaju se uvek u blizini plovećeg leda. Za obranu od hladnoće imaju do 10 centimetara debeli sloj sala ispod kože. Osnovna boja im je od svetlo smeđa do bele. Glava, zatiljak i leđa su tamni, gotovo crni, kao i rubovi prsnih peraja i repne peraje. Bočne strane imaju sive i crne pege, a starije životinje su uglavnom svetlije obojene od mlađih. Narvali se hrane  ribama i rakovima koje usisavaju snažnim podpritiskom koji izazivaju usnama i jezikom. Njihov najveći neprijatelji, pored čovjeka su kitovi orke.